Jumat, 10 Juni 2011

PARTIDO DEMOCRÁTICO (PD) IHA DEVER NO RESPONSABILIDADE MORAL ATU VALORIZA FRETILIN-MOVIMENTO LIBERTASAUN NASIONAL

Hosi : Victor Tavares*

Partido Democrático nu’udar forsa politika ida iha nasaun RDTL, ne’ebe konstitui hosi militantes no simpatizantes no mos povu eleitores PD nian, em jeral ho nian background maioritariamente ema hosi rezistensia, iha nian dever no responsabilidade moral atu hahii aas valores istorikus hotu iha prosesu libertasaun nasional, em particular PD valoriza no hatur aas movimento libertasaun nasional.

Ne’eduni, mais que justa, lider maximu PD Senhor Fernando La Sama de Araújo, ho apoio tomak hosi diresaun nasional Partido Democrático nian, hanoin, tetu no ho konsiensia tomak atu fo omenajem boot ba erois matebian sira ne’ebe mate tanba konsekuensia hosi movimentu libertasaun nasional ne’e rasik.

Basaa, FRETILIN-Movimentu ne’e patrimoniu istoriku luta ba independensia nasaun no povu Timor-Leste tomak nian. FRETILIN-Movimentu la’os propriedade ema ida ka rua nian, la’os grupu A ka grupu B nian, maibe ne’e instrumentu luta ema barak nian. Ema barak mate iha Movimentu Libertasaun Nasional nian laran tanba hamahon an iha movimentu ne’e nian okos hodi defende ukun rasik an. 

Los duni, afirmativamente Presidente Partido Democrático deklara ba publiku katak, karik eleisaun iha 2012 mak PD manan eleisaun, PD sei halo monumento ba Movimentu ba Libertasaun Nasional – FRETILIN, hanesan omenjem ba erois matebian sira ne’ebe mate ona tanba prinsipiu Luta ba Libertasaun Nasional liu hosi movimentu rezistensia. Deklarasaun ne’e Presidente PD fo sai hahu iha Laulara, Sub-Distrito Ermera no Presidente La Sama repete hato’o PD nian proposta ne’e ba populasaun iha Lacluta, tanba hanoin hikas akontesimentu iha aldeia faluk rua Kraras ho Lalerek Mutin, iha Distrito Viqueque. Maibe, monumentu omenajem ba Movimentu Libertasaun Nasional ne’e sei harii iha kapital Dili, la’os iha Viqueque ka iha fatin seluk. Tanba, karik PD konsegue realiza mehi ida nee mak monumento ne’e sei sai hanesan PADRÃO HISTÓRICO ba Idealismu Povu Maubere nian luta ba Independensia.
<span class="fullpost">

Ne’eduni, Mari Alkatiri, Sekretario Jeral partido Fretilin labele hanoin katak PD hakarak fo omenajem ba partido Fretilin ida agora dadaun ne’e, lae. Partido Democrático hanesan partido ne’ebe hetan inspirasaun hosi FRETILIN - Movimento, hakarak harii monumentu ba erois sira ne’ebe mate tiha ona tanba defende ukun rasik an ida ne’e, la’os atu harii ba ita sira ne’ebe sei moris. Monumento ba FRETILIN-Movimentu la’os ba partido Fretilin dadaun ne’e ho nian lideransa sira, nune’e, Mari Alkatiri la iha moral atu bandu PD hola inisiativa propoin ba povu atu harii monumentu nasional ba erois sira. Tanba PD nunka hanoin atu klaim partido A ka partido B ruma nian direitu ba ninian valores istoriku.

Sekretario Jeral partido Fretilin nian argumento ne’e sala, tanba Movimentu- FRETILIN ida ne’ebe PD hahii no hakarak fo omenajem la’os partido Fretilin ho sede iha Comoro (CCF) agora dadaun ne’e, lae. Maibe PD sempre hahii, hakru’uk no respeita tebes ba movimentu ida ne’ebe hahu iha 1975 no rohan iha 1999. Buat oin seluk partido Fretilin ida dadaun ne’e, la seluk la leet, ninian lideransa sira nian prinsipiu hanesan mos ho lideransa sira iha partidos hirak seluk ne’ebe mosu depois de ukun an.

Tanba sa ? Tanba, partidos politikus hotu luta parselamente ba ida-idak nian interese politiku-partidariu, hamosu adversariu ba malu hodi konkorre iha eleisoins, iha ukun an nian laran, desde 2001 (eleisaun ba assembleia konstituinte), iha 2007 (eleisoins ba PR ho lejislativas) no mos 2012 ho eleisoins seluk tuir mai (eleisoins ba PR ho lejislativas) maibe hotu-hotu halai ba objetivu ida de’it, buka oin sa bele konkista votus barak liu sira seluk hodi bele manan eleisoins.

Senhor Mari Alkatiri temi la sala bainhira nia dehan FRETILIN la hanesan ema individual ka personalidade ruma, maibe movimentu libertasaun nasional, ne’e los la iha duvida ba ema ida. Maibe Mari nian hanoin mak la loos, tanba de’it FRETILIN-Movimentu ida ne’e duni mak PD hakarak harii estatua ba nia hanesan sinal onra boot ida ba movimentu istoriku ne’e nu’udar Padraun Istoriku ida, hanesan simbolu idealismu luta Povu Maubere ninian kontra okupasaun estranjeiru iha Rai Doben Timor-Leste.

Senhor Mari nian argumento mos la forte bainhira koalia kona ba saida mak Presidente PD nian hakarak atu harii monumentu ba FRETILIN-Movimentu, no mos Sekretario Jeral partido Fretilin nian vizaun mos ladun dok bainhira haree ba sentidu saida mak PD hakarak harii monumentu ba Movimentu Libertasaun Nasional ne’e.

Senhor Mari bele interpreta Senhor Presidente Partido Democrático Fernando La Sama de Araújo nian deklarasaun oin-oin maibe hanoin ne’ebe La Sama fo sai ba publiku, maromak ho matebian sira ne’ebe La Sama temi mos rona no sai sasin, katak monumentu ne’ebe PD hakarak harii kompletamente kontrariu ho Senhor Sekretario Jeral partido Fretilin nian hakarak atu labele harii monumentu ba erois matebian sira ne’ebe mate iha funu laran, maibe Senhor Mari nian hakarak ita rai deit iha laran ka hanoin deit iha ita nian memoria to’o ona. Nune’e ba Mari Alkatiri monumentu nasional ba erois matebian sira la importante atu harii ?

Kona ba Senhor Mari Alkatiri nian hanoin katak ho proposta PD nian ne’e halo povu fahe malu ka estraga paz no estabilidade ne’e la iha sentidu tanba to’o ohin loron, laiha lideransa PD ruma mak buka atu soran eleitores ka buka fahe povu, la iha. No mos to’o ohin loron povu seidauk hato’o keixa ruma kona ba PD soran povu no fahe povu. Ne’eduni, atu koalia lia loos katak se mak buka atu lohi povu la’os Partido Democrático nem lideransa ruma hosi PD.

PD hakarak harii monumentu ba FRETILIN-Movimento Libertasaun Nasional, hanesan Padrão Histórico nudar simbolu Idealismu Luta Povo Maubere nian, karik PD manan iha eleisaun 2012, mos proposta ne’e la’os atu perturba paz no estabilidade nasional ka fahe povu, lae Na’i !

* Membro fundador (tasi balu) PD!
Etiquetas:
</span>

Minggu, 05 Juni 2011

Editorial Jornal Semanal Bisnis Timor Edisaun 53 Konaba ASEAN

http://www.cjitl.org/cjitl-timor-ohin-loron/cjitl-opiniaun/470-editorial-jornal-semanal-bisnis-timor-edisaun-53-konaba-aseanReflesaun ba Lian Husi Singapura

Timor Lorosa’e nia ambisaun atu tama membru Asosiasaun Nasaun sira Azia Sudueste (ASEAN) nian iha tinan 2012 hamutuk ho nasaun 10 seluk nebe sai membru nanis, seidauk mulus hanesan ambisaun ne’e rasik.

Hanesan ita hotu hatene katak iha konferensia nivel aas Asean nian iha Jakarta foin lalais ne’e, Timor Lorosa’e tau esperansa boot ba Indonezia nudar viziñu boot nebe sai uma na’in konferensia ne’e no mos prezidente Asean nian. Indonezia mos konsidera nudar nasaun importante iha Asean nebe iha influensia maka’as iha membru Asean sira no tanba durante ne’e sira sempre fo apoiu maka’as ba Timor Lorosa’e atu bele sai membru Asean iha tinan oin mai.

Maibe iha tempu nebe ita deklara an katak pronto ona sai membru Asean, hetan teri husi membru Asean seluk, iha ne’e, ita temi Singapura, nasaun ida nebe maski ki’ik liu Timor Lorosa’e, maibe nia nudar beilera ka raksasa ekonomia ida iha Azia Sudueste. Kompara ho Timor Lorosa’e nebe foin ukun an, Singapura hakat liu dala sanulu iha area ekonomia, estabilidade politika, seguransa ho nia rekursu umanu nebe tasak liu ita. Tanba ne’e, ho impedimentu Singapura nian atu ita hein lai halo preparasaun diak molok tama Asean ne’e tenke simu ho laran luak, karik tebes duni iha parte balu ita seidauk prontu.

Duke mengeluh ba lian husi Singapura ne’e, diak liu timoroan sira halo reflesaun ida, hodi tau lalenok ida iha ita nia oin, haree ho sentidu, ita nia oin serve duni ona ka seidauk. Tanba bainhira ita sai membru Asean, la’os mose bandeira deit maibe tanba organizasaun ida ne’e fokus liu ba koperasaun area ekonomika, ita mos tenke prepara ita nia dezenvolvimentu ekonomia ida nebe bele dehan maizumenus besik atu hanesan ho membru sira seluk.

Razaun Singapura nian katak ita seidauk preparadu didiak tanba estabilidade seguransa seidauk diak, razaun ida nebe hetan reasaun maka’as husi ita nia nai ulun sira katak Singapura ezajera liu ka naïf tebes. Ita fo reasaun katak kompara ho problema entre Tailandia no Kamboja, ka problema iha rezim militar Myanmar nebe halo presaun ba nia povu Timor Lorosa’e fatin ida nebe estavel liu.

Karik Singapura buka razaun nebe dehan alasan yang dicari-cari? Haree took ba kotuk, iha fulan Marsu liuba Misaun Nasaun Naklibur Sira iha Timor Lorosa’e (UNMIT) ho nia polisia foin fo poder tomak ba Polisia Nasional Timor Lorosa’e (PNTL). Iha fulan tuir mai kedas mosu asaun violensia, asasinadu iha fatin balu liuliu iha kapital Dili nebe timoroan oan sira oho malu hanesan iha Tasi Tolu, Ponte Komoro no seluk tan. Ita nia polisia foin hetan fiar akontese mosu bandalizmu hanesan iha suku Kasa Distritu Ainaro nebe organizasaun arte marsial maledukadu sobu ka harahun populasaun lubun iha aldeia ida tomak nia sasan no uma.

Ne’e realidade ida nebe ita labele nega dehan ita nia rai ne’e aman-aman hela. Ita rasik mak hatudu frakeza ida ne’e, to’o Maun Boot Xanana rasik nudar lider nasional nebe lori ita hamutuk sai ukun an ohin loron, ho luun turu hatete ba “pendekar” arte marsial sira iha Sentru Konvensaun Dili sabadu semana liuba katak mundu internasional observa hela ita dehan Timor Lorosa’e la merese ukun rasik an.

Kestaun seluk oinsa ita nia preparasaun fasilidade infraestrutura rai laran preparadu ona ka lae. Singapura iha nia embaixada iha ita nia rai no mos sira nia nai ulun sira diplomata vizita dalas-dalas ona mai Timor Lorosa’e.

Konserteza sira uza lalenok diplomata ne’e hateke hela saida mak iha halo ona. Hahu husi lalokar bainaka sira tama fatin hanesan aeroportu, portu ba fatin sirkulasaun sasan komersiu tama sai to’o iha Dili laran nudar kapital pais ne’e nian bainhira sira haree, bainaka sira inklui Singapura kasian ba ita.

Aeroportu nivel internasional nebe atu harii foun horikedas tinan 2008 to’o ohin loron koalia deit, roo sira tenke hein malu iha tasi laran bele to’o fulan ida mak hetan fatin atu hatun naha no tula naha iha Portu Dili. Se sai ona membru Asean, konferensia ka sorumutu balu tenke hala’o iha Dili. Saida mak ita presiza hanoin se bainaka husi nasaun sanulu ne’e mai iha Dili?

Bainaka sira sae kareta husi aeroportu mai kota laran bele kona kedas moras ambient tanba liu husi laloran aspal leten tatidik tun sae, molok to’o fatin konferensia, bainaka nia matan nabeen tiha tamba rai rahun semo hadulas nakonu iha estrada laran, to’o iha fatin konferensia teki-teki ahi mate sai nakukun. Karik ita garantia buat ida hanesan ne’e la akontese ona iha tinan rua oin mai?

Ita labele kompara Asean ho tinan 40 liuba bainhira nasaun lima harii asosiasaun ne’e. Baibain ita dehan Singapura mos bainhira harii Asean ne’e nia kondisaun ekonomia no estabilidade rai laran dalaruma aat liu ita. Maibe tenke hanoin katak tinan liuba la hanesan ona ho tempu ohin loron. Buat hotu iha mudansa boot no ita hakarak ka lakohi tenke adapta an ho situasaun ne’e. Labele obriga an maibe halo esforsu maka’as, hatudu ita nia kapasidade hodi fo apoiu ba ita nia misaun diplomatiku.*** hakerek husi Redasaun Jornal Semanal Bisnis Timor iha Dil

Asanami: PD Mak Maun Bo'ot Xanana no Maun Bo'ot Xanana Mak PD

Dili, CJITL Eleisaun, Sekretariu Jeral Partidu Demokratiku, Mariano Asanami Sabino ne'ebe mo hanesan Ministru Agrikultura no Peska iha nia intervensaun hodi responde jornalista debate nakloke iha fundasaun oriente hateten katak CNRT mak PD no PD mak CNRT.

“Maun Bo'ot Xanana uluk hamutuk ho ami durante tinan hitu – 7 hodi sai hanesan opozisaun, depois hamutuk fali iha governu AMP, maibe agora Maun bo'ot Xanana iha fali CNRT mos ema barak PD nian iha ne'eba hotu ona hanesan Julio Tomas Pinto, Miguel Manetelu, Bendito Freitas no seluk tan, uluk sira ne'e dehan impresta ba atu ajuda maibe oras ne'e sira iha ne'eba ona, progama balun PD nian mos tama hotu ba ne'eba, maibe ami PD sempre hamutuk nafatin ho Maun Bo'ot Xanana” Asanami hateten.

“PD ne'e uluk deklara an iha loron 10 Junho 2001, loron ida deit hafoin CNRT dizolve an iha Balide, Dili” Asanami hateten.

Tuir Asanami katak PD oras ne'e metin liu tan ona tanba konsege hari ona nia strutura metin liu tan to'o iha baze.

Nune'e mo prezidente interinu PD, Nominando Martins Buras hateten katak PD oras ne'e iha ona estrutura to'o suku 356 no sei falta tan deit ona iha suku 86 hodi kompleta molok kongresu nasional ne'ebe sei hala'o iha Outubro 2011 mai.

Dirijente PD hato'o asuntu ne'e liu husi seminar ne'ebe hala'o, Terca feira ne'e (31/5) iha Fundasaun Oriente ne'ebe organiza husi Centru Jornalista Investigativu Timor Leste – CJITL. (Domingos da Silva/CJITL)